Planiranjem do bolje mirovine u starosti
I točno petnaest mjeseci nakon parlamentarnih izbora koji su hrvatskim građanima obećavali prijeko potrebne promjene, planiranje mirovine je sve važniji odgovor na pitanje kako do veće mirovine u starosti. Državna mirovina - puna ili prijevremena starosna mirovina - neće biti dovoljne i mudro je na vrijeme razmotriti planiranje prihoda koje donosi privatna mirovina. Za većinu ljudi prvi dan nakon umirovljenja je svakako među najstresnijim događajima u životu pa novog umirovljenika ne treba još dodatno opterećivati brigom za financije jer tada je već kasno: na privatnu mirovinu je trebalo misliti tijekom radnog vijeka.
Onim ljudima koji su voljeli svoj posao, poziv ili zanimanje odlazak u mirovinu može biti neugodno iskustvo, posebice ako su bili uspješni ili im je to bio smisao, svrha i glavna preokupacija u životu te su imali malo drugih stvari na koje su trošili svoje vrijeme i energiju. Njima je novostečeni umirovljenički status još jedna uloga koju treba prihvatiti i na koju se valja naviknuti izlazeći iz rutine radno aktivnog životnog razdoblja jer bez takve prilagodbe lako je upasti u depresivno ili tjeskobno stanje. Ipak, nisu svi imali tu sreću da rade posao koji vole, pa je za sve one koji nisu svoj posao voljeli ili su ga osjećali kao svojevrsno opterećenje prvi dan nakon umirovljenja dan oslobođenja. Ta će se nova situacija činiti još težom ako mirovina donosi i materijalnu nesigurnost pa zato valja razmisliti na vrijeme: privatna mirovina: potreba ili mit?
S obzirom na tekuću situaciju, sve manje mirovine, sve kasniji odlazuak u mirovinu te nimalo optimistične izglede za budućnost zbog jednostavnih ekonomskih (nema dovoljno zaposlenih ljudi u odnosu na broj umirovljenika) i demografskih (jednostavno nema dovoljno ljudi, pa i kad bismo nekako mogli zaposliti sve nezaposlene opet bi nam nedostajalo još oko milijun) - rješenje je dugoročno planiranje privatne mirovine i prihoda u mirovini. Projekt mirovina.biz istražuje različite mogućnosti za poslodavce u okviru planiranja mirovine za mala i srednja poduzeća te obrtnike kako bi mogli izraditi privatne mirovinske planove za svoje djelatnike.
Slično tome, portal mirovina.co obrađuje temu privatna planiranja mirovina i mirovine, a posebno specijalizirane mirovinske planove koje kreiraju velika poduzeća i kompanije u cilju veće motivacije i zaštite. Kako do financijski osigurane privatne mirovine uz pomoć financijskog savjetovanja i planiranja? Neke informacije i moguća rješenja možda ima udruga građana "Privatna mirovina" (u osnivanju).
Kako državna mirovina neće biti dovoljna za mirnu starost, treba nam dodatna privatna mirovina i u Hrvatskoj i u EU. Ipak, hoće li nam samo članstvo u EU automatski poboljšati mirovine? Neće, nije ni u Sloveniji. Čini se kako ćemo pitanje mirovine i općenito privatna mirovina u Hrvatskoj ipak morati riješiti sami. Ni kod susjeda nije baš sjajno.
Kad se planira vlastita privatna mirovina nije nikako svejedno koji se financijski proizvodi i usluge koriste: tu je klasično životno osiguranje i fond polica odnosno investicijsko osiguranje života, pa zatim razni investicijski fondovi, ali i tzv. treći mirovinski stup i dobrovoljni mirovinski fondovi.
Kako planiranjem do financijski ugodne mirovine i sve na temu privatna mirovina, privatne mirovine te plana za mirovinu? Dobro je razmotriti mogućnosti koje nudi privatna mirovina kao izravna posljedica brige svakog pojedinca za svoju mirovinu. U najvećem broju slučajeva osigurana privatna mirovina je ionako samo pitanje pravovremenog izbora i planiranja. Kako taj iznos vjerojatno neće biti mnogo više od socijalne pomoći za starije osobe, pravovremena promišljena privatna mirovina je nužna. Tu može pomoći softver za planiranje mirovine.
Za početak, koliko možete odvojiti za mirovinsku štednju? Pogledajte mogućnosti kako privatna ušteda sada do veće mirovine sutra. Je li ta naša privatna mirovinska štednja osjetljiva na vrijeme, prinose od ulaganja u dionice ili razne obveznice, kamate, te inflaciju?
Ulaganje u investicijske fondove je dio strategije za mirovinu zbog dugoročnog karaktera, ponešto većeg rizika ali i potencijalno većih prinosa nego npr. štednja u banci. Iznos koji je razumno uložiti pojedini investicijski fond ponajviše ovisi o osobnim sklonostima i mogućnostima, te otpornosti na rizik svakog ulagača. Mudro je svoju privatnu imovinu diverzificirati kako ne bi bila izložena riziku ulaganja u samo jednu vrstu vrijednosnica, odnosno investicijskog fonda.
Poigrajte se malo s mogućnostima koje izračunava kalkulator privatnih mirovina i štednje pa barem okvirno doznajte koliko štedjeti za privatnu mirovinu poput onih dvjesto tisuća članova dobrovoljnih mirovinskih fondova (točno 207 tisuća ljudi su članovi 6 otvorenih i 16 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova). Zanimljivo je i kako je među članovima koji štede u trećem mirovinskom stupu više od polovice starijih od četrdeset godina, a što je s onim mlađima? Mlađe treba potaknuti da štede za vlastitu privatnu mirovinu kroz različite vrste poticaja i olakšica, a osim već poznatih tu je moguće uključiti i davanje ušteđenih sredstava u zalog kod kupnje prve nekretnine te poboljšanje kreditne sposobnosti za svrhu rješavanja stambenog pitanja.
Planiranje bolje mirovine za neke ljude znači političko uhljebljenje, a potom i povlaštenu dužnosničku ili saborsku mirovinu. Najava Vlade o namjeri ukidanja nekih kategorija povlaštenih mirovina potakla je jednodnevne saborske umirovljenike da se na jedan dan umirove, a zatim nastave i dalje raditi kao saborski zastupnici. Za većinu ljudi kojima je ovakav način osiguranja vlastite mirovine nedostupan preporučamo planiranje privatne mirovine pa kako si napravite - tako vam i bude!